Kancelarka Angela Merkel dogovorila s koalicionim partnerima da se od 1. januara donekle pojednostavi proces zapošljavanja stranaca. U Njemačkoj bi od 1. januara na snagu trebao stupiti set izmjena radnog zakonodavstva kojim će ova država dodatno otvoriti vrata za useljenike. U ovom momentu, najjačoj državi Evrope nedostaje 1,2 miliona radnika.

Poslovna zajednica Njemačke nezadovoljna je i krivi birokratiju za gubitak čak 30 milijardi eura, jer nisu popunjena upražnjena radna mjesta. Nova uredba  Kancelarka Angela Merkel dogovorila je s koalicionim partnerima da se od 1. januara donekle pojednostavi proces zapošljavanja stranaca. Predviđeno je da osoba može na šest mjeseci doći u Njemačku o svom trošku i tražiti posao. Ako osoba ima ugovor s poslodavcem u Njemačkoj, dobit će radnu i boravišnu vizu, ali u njemačkom konzulatu države iz koje dolazi.

Do sada je ovakva vrsta aranžmana bila moguća samo ako poslodavac dokaže da na njemačkom tržištu nema radnika za posao za koji je angažiran stranac. Sada se ta odredba briše. Za bh. građane koji imaju ambiciju raditi u Njemačkoj, ove izmjene ne donose ništa bitno novo. No, sama najava dodatne liberalizacije tržišta dovela je do očaja poslovnu zajednicu u BiH, koja i sama vapi za kvalitetnom radnom snagom.

Prema istraživanjima vladinog i nevladinog sektora, radnici s prostora bivše Jugoslavije posebno su traženi. Cijene ih kao vrijedne i odgovorne. Njemačka vlada već 2015. godine donijela je odredbe kojima je bitno liberalizirano tržište rada, a građanima zapadnobalkanskih država data prilika da mu pristupe.

Prema podacima njemačkog ministarstva rada, Uredba za zapadni Balkan, kako se zove zakonski akt, samo 2016. i 2017. godine u Njemačku je dovela 117.123 osobe iz BiH i Srbije. Trendovi u ovoj godini pokazuju povećanje broja onih s Balkana koji su dobili posao u Njemačkoj. Balkanski izuzetak Pragmatični Nijemci nisu samo osvježili tržište rada nego su drastično smanjili broj aplikacija za status azilanta s ovog područja. Sa 120.000 potencijalnih azilanata u 2015., taj je broj na kraju 2017. sveden na jedva 10.000.

– Talas odlazaka iz BiH neće jenjavati. Najveću prepreku u procesu odlaska radnika u Njemačku ne predstavlja zakon, već dužina čekanja na termin u ambasadama i konzulatima Njemačke na zapadnom Balkanu. Broj službenika u ambasadama povećan je u posljednje vrijeme – kaže Adnan Ćerimagić, stručnjak Inicijative za stabilnost Evrope (ESI) sa sjedištem u Berlinu.

Priče koje kruže Balkanom da Njemačka od 1. januara 2019. širom otvara svoja vrata i da će posao dobiti svako ko hoće raditi, stoga, nisu utemeljene. Zvanični Berlin treba svježu radnu snagu, ali se mora brinuti i o sigurnosti i perspektivama svojih državljana. Tako da i dalje ostaju znatne restrikcije za priljev useljenika s Balkana u Njemačku.  Poslovna zajednica alarmira vlasti BiH  Poslovna zajednica u BiH, ali i regionu, sve glasnije upozorava vlasti na odlazak kvalitetnih radnika.

Proces tek neznatno usporavaju povećanja plaća, kako bi kvalitetni radnici odvratili od odlaska. Problemi su politički – konstantna kriza i nestabilnost zemlje i ogromno opterećenje privrednika poreznim i drugim nametima koji se ne smanjuju. Čak i ako u njemačkom parlamentu ne budu usvojene predložene mjere dodatne liberalizacije tržišta rada u toj zemlji, a šanse za to su više nego minimalne, trend odlaska sa zapadnog Balkana neće se usporiti.