Sutorina je opasna igra, ako je BiH i vrati izgubit ćemo Neum | Banovici.net
maska
Zadnje iz kategorije:
Korisnika online 1117 | Najnovije vijesti | Najcitanije danas
analyticstracking

Dr. Zlatko Hadžidedić
Sutorina je opasna igra, ako je BiH i vrati izgubit ćemo Neum
 Dr. Zlatko Hadžidedić
" Dr. Zlatko Hadžidedić, ugledni politolog upozorio je u intervjuu za bh. novinsku agenciju Patria da je priča o povratku Sutorine Bosni i Hercegovini velika podvala našoj zemlji, iza koje najvjerovatnije stoji neko ko BiH i nije baš toliki prijatelj"
BiH & Svijet
BiH & REGIJA
*** Objavljeno prije 2 godinu 8 mjeseca

Dr. Zlatko Hadžidedić, ugledni politolog upozorio je u intervjuu za bh. novinsku agenciju Patria da je priča o povratku Sutorine Bosni i Hercegovini velika podvala našoj zemlji, iza koje najvjerovatnije stoji neko ko BiH i nije baš toliki prijatelj.

 

Hadžidedić upozorava da oni koji su pokrenuli pitanje povratka Sutorine, što je nemoguće da će se desiti, nisu ni svjesni opasnosti koju mogu prouzrokovati po BiH.

 

Povratak Sutorine našoj zemlji, kaže,  značio bi i veliku nevolju za BiH. Ovom pričom dovodi se u pitanje nezavisnost BiH, njene granice se bespotrebno ljuljaju, i konačno, kaže, povratkom Sutorine najvjerovatnije bismo izgubili Neum, koji smo i dobili upravo zbog toga što je BiH imala pravo na jedan izlaz na more.

 

Crne slutnje nema samo dr. Hadžidedić. Konsultovao se, kaže, i sa Francisom Boyleom, nekadašnjim pravnim savjetnikom Bosne i Hercegovine. I za međunarodnog stručnjaka posve je besmislena, i krajnje opasna priča o povratku Sutorine u granice BiH.

 

-Nemam sumnje u to da je ovo štetna stvar za BiH, i ni na koji način ne može, ni teoretski, da donese bilo kakvu korist za nas. I, ne vjerujem da je ova priča samo nečija naivnost. Vjerujem da tu ima izvjesne pomoći onih koji nisu naivni i koji ovoj zemlji ne žele dobro – kaže Hadžidedić.

 

Za njega je jako važno da Parlament BiH 11. marta verificira granice između BiH i Crne Gore i da ovo pitanje ne ide pred Međunarodni sud. Hadžidedić kaže da svaki ozbiljniji političar zna da je pitanje Sutorine završena priča, da njegovo ponovno potezanje može donijeti veliku štetu BiH, ali problem stvaraju ljudi koji su se pojavili i koji sebe nazivaju ekspertima, što zbunjuje političare.

 

-Pričom oko povratka Sutorine možemo samo stvoriti preduslove da se razgovara o promjenama granica BiH na nekim drugim mjestima, odnosno da se pojačaju apetiti za otcjepljenje nekih dijelova zemlje, kaže on.

 

Više je razloga, objašnjava Hadžidedić, zbog čega BiH nema prvo na Sutorinu. Prvi put ovog izlaza na more odrekli smo se prihvatanjem Ustava 1974., a drugi put prihvatanjem mišljenja Badinterove komisije 1992. kada je BiH priznata kao nezavisna država. Ovog izlaza na more koji je već decenijama u sastavu Crne Gore, BiH se odrekla i 1995., potpisivanjem Dejtonskog sporazuma.

 

-Mnogo puta sam čuo od naših historičara, i pravnika, da mi nikada nismo prihvatili tu izmjenu granica oko Sutorine. Međutim, to je čista besmislica i svako ko poznaje međunarodno pravo isto će vam reći. BiH ne može tvrditi da nije zvanično odustala od Sutorine, ako je prihvatila Ustav iz 1974. Taj Ustav regulisao je odnos između republika u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i to da se prihvataju postojeće granice kao važeće.

 

Samim tim što smo glasali za Ustav iz 1974., mi smo implicitno glasali i za postojeće granice sa Crnom Gorom. Dakle, tada smo prvi put odustali od Sutorine.

 

Sljedeći put smo od Sutorine odustali kada smo prihvatili arbitražu Badinterove komisije, jer da nismo prihvatili arbitražu, ne bismo mogli ni aplicirati za priznavanje nezavisnog statusa BiH.

 

Naši pravnici i historičari ne uzimaju ove činjenice u obzir. Oni gledaju obrnutim redosljedom. Kažu da nema zvaničnog dokumenta da smo mi prihvatili da Sutorina pripada Crnoj Gori. To je tačno. Ali, trebaju znati da je međunarodno pravo zasnovano na tzv. anglo-saksonskom pravu. A, u anglo-saksonskom pravu se neke svari podrazumijevaju, i svako ko zna čitati zna da slučaj Sutorine međunarodno pravo tumači ovako – ukoliko ste prihvatili Ustav 1974. godine, prihvatili ste i granice koje su bile definisane tim Ustavom, a to znači da Sutorina pripada Crnoj Gori.

 

I, napokon, mi smo treći put odustali od Sutorine kada smo potpisali Dejtonski sporazum.

 

Zamislite kako bi to sada izgledalo sudu, kada bismo ovo pitanje htjeli riješiti arbitražom. Pa to bi izgledalo da se BiH odriče Dejtona, a zatim i da negira samu arbitražu koju je Badinterova komisija uspostavila kada smo dobili nezavisnost, pojašanjava dalje Hadžidedić, ističući da ne možemo iz Badinterove komisije kao sa švedskog stola uzeti nezavisnost jer nam se sviđa, a odluku oko granica ne.   

 

-Isto je i sa Dejtonom. Ne možemo izvaditi iz njega ono što nam garantuje opstanak i nezavisnost, ali sada bi kao malo mijenjali granice, kaže Hadžidedić.

 

Za Hadžidedića najsnažniji argument zbog čega BiH treba odustati od priče oko Sutorine je mišljenje pravnog stručnjaka Boylea, koji je nekoliko puta potvrdio da se radi o opasnim stvarima po BiH. I Boyle je objasnio kako je BiH izlaz na more u Neumu dobila na osnovu toga što je tražila to pravo.

 

Po međunarodnom pravu, svaka zemlja ima pravo da dobije jedan izlaz na more. Ako bi sada tražili drugi izlaz, onda ovo što je BiH dobila u Neumu, počinje da biva upitno.

NAPOMENA: Komentari odrazavaju stavove njihovih autora, a ne nuzno i stavove internet portala banovici.net. Molimo korisnike da se suzdrze od vrijedjanja, psovanja i vulgarnog izrazavanja. Banovici.net zadrzava pravo da obrise komentar bez najave i objasnjenja.

Get Adobe Flash player

PIK.ba - Svijet Kupoprodaje