Predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Safet Softić u intervjuu za Vijesti.ba govori o odnosu Islamske zajednice u BiH sa zajednicama u zemljama regiona, izmjenama Ustava Islamske zajednice, uticajnim muslimanima u svijetu, te odnosu vjere i politike.

VIJESTI.BA: Kako ocjenjujete odnos Islamske zajednice u BiH sa zajednicama u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i dijaspori?

SOFTIĆ: Odnos Islamske zajednice u BiH sa zajednicama u susjednim državama je odnos koji se tiče jedinstvene zajednice. Prema postojećem Ustavu i uređenju Islamske zajednice, mi činimo jedinstvenu zajednicu u kojoj postoji jasno precizirano ustrojstvo i organi Islamske zajednice. Na toj relaciji ne postoje nikakvi posebni problemi.

Treba uvažiti činjenicu da islamske zajednice u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji djeluju na teritoriji suverenih država i Ustav Islamske zajednice je uvažio tu činjenicu. Kada je u pitanju njihov odnos prema državi i državnim organima u tim zemljama, on je samostalan i one su u tom smislu poprilično autonomne. Veza koja se tiče muslimana iz svih ovih zemalja sa Islamskom zajednicom u BiH je učešće u zajedničkim organima u Saboru Islamske zajednice i duhovna veza koju reis prenosi na muftije u tim državama.   

VIJESTI.BA: Najavljivano je da će izmjene Ustava Islamske zajednice BiH biti završene do kraja ove godine. Da li je taj proces okončan? Očekuje se i da novi Ustav donijeti bitne izmjene u radu Islamske zajednice u BiH?

SOFTIĆ: Proces izmjene Ustava traje nekoliko godina i još nije završen. Unutar Islamske zajednice postoji potreba da se nje Ustav prilagodi vremenu u kojem živimo. U prošlom izbornom ciklusu krenula je inicijativa za izmjenom Ustava. U tom smislu, napravili smo određene pomake. Usvojeno je pet amandmana koji se tiču izmjene Ustava. Sabor Islamske zajednice donio je odluku kojom je obavezao Rijaset Islamske zajednice i Ustavnu komisiju Sabora da pristupe cjelovitoj promjeni Ustava. U tom smislu je formirana je i radna grupa koja je radila na izradi osnovnog drafta amandmana na Ustav. Radna grupa je svoj posao završila, predala ga Ustavnoj komisiji, reisu i Rijasetu. Ustavna komisija, kao nadležna za izmjene i donošenje novog Ustava, u zadnjih dva mjeseca je kompletan radni materijal izučavala. Upravo smo ovih dana dobili konačan tekst nacrta amandmana na Ustav Islamske zajednice. Nakon ove faze, materijal će biti upućen u javnu raspravu, koja ne može trajati kraće od 30 dana. Po završetku javne rasprave, vidjećemo kakav će biti odgovor na sve što smo pripremili. Nezahvalno je predviđati bilo kakve rokove, ali ovaj posao u vezi s izmjenom Ustava ulazi u fazu kada se može očekivati njegovo razmatranje na Saboru Islamske zajednice.

VIJESTI.BA: Vijeće za fetve Rijaseta Islamske zajednice u BiH proglasilo je nevažećom fetvu Hasana ef. Makića, muftije bihaćkog, o zabrani klanjanja dženaza osobama koje su se svojevoljno priključile vojsci Fikreta Abdića. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju?

SOFTIĆ: U ratnom vremenu dogodio se međubošnjački sukob. Radostan sam zbog ove odluke Vijeća jer smatram da je došlo vrijeme da se okrene nova stranica i da se krene u drugačije odnose. Istovremeno, ovom fetvom Vijeće je donijelo novu fetvu kojom je pozvalo Bošnjake muslimane na pomirenje i zajedničko planiranje budućnosti. U tom smislu, zaista podržavam ovo što je Vijeće uradilo. Objektivno, pravo je vrijeme za ovakvu odluku.

VIJESTI.BA: Na listi od 500 najuticajnijih muslimana u svijetu, koju priprema i izdaje Kraljevski islamski centar za strateške studije, našli su se i bh. muslimani, poput bivšeg reisu-l-uleme Mustafe Cerića, Enesa Karića, profesora na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, hafiz Senada Podojoka, imama u bošnjačkom džematu u Austriji i dr. Rusmira Mahmutčehajića. Koliko ova činjenica doprinosi poboljšanju imidža bh. muslimana u svijetu?

SOFTIĆ: Bošnjaci u okviru muslimanskog svijeta zaista čine jedan biser. Istorija kroz koju smo prošli i mnogo značajnih imena unutar muslimanskog svijeta daje nam za pravo da vjerujemo da smo narod koji je islam prihvatio u formi koja može u evropskim okvirima biti urnek i drugim muslimanima, kako i na koji način mogu živjeti sa drugima i drugačijima.

Raduje me da su se na pomenutoj listi našla imena bh. muslimana. To je priznanje za njih same, ali i za cjelokupnu Islamsku zajednicu. 

VIJESTI.BA: Kako komentarišete odnos i uplitanje vjere u politiku u BiH?

SOFTIĆ: U Islamskoj zajednici postoje jasna i precizno utvrđena pravila kada je u pitanju angažman vjerskih službenika u političkim okvirima. Vjerujem da se unutar Islamske zajednice i političkog života u BiH stvari polako postavljaju na svoje mjesto. Vjerske zajednice su našle svoj prostor misije, širenja vjere... Politika je vrlo konkretna aktivnost i ima zadaću da doprinese boljitku građana ove zemlje. U tom pogledu, smatram da se stvari polako stavljaju na svoje mjesto i da ćemo se sve više približavati modelu u kojem će svako raditi svoj posao. Nije moguće potpuno odvajanje vjerskih zajednica od političkog života, a ni obrnuto. Ipak, mislim da smo u jednom prihvatljivom nivou.