Radimo u interesu svih naroda u BiH | Banovici.net
maska
Zadnje iz kategorije:
Korisnika online 1016 | Najnovije vijesti | Najcitanije danas
analyticstracking

Prof. dr. Khalid AdDamigh
Radimo u interesu svih naroda u BiH
Prof. dr. Khalid AdDamigh
Dešavanja
Intervjui
*** Objavljeno prije 6 godinu 6 mjeseca

• Federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan jesenas je, na svečanosti u povodu Nacionalnog dana Kraljevine Saudijske Arabije, primijetio da je Kulturni centar "Kralj Fahd" u Sarajevu sa novom administracijom i Vašim dolaskom na čelo promijenio tipičnu sliku o toj zemlji koja je do tada vladala u Bosni i Hercegovini. Koje novine ste donijeli?



- Zahvaljujemo ministru Kaplanu na ovim riječima. One nam daju energiju i elan da nastavimo služiti bh. narodima. Njegova prisutnost na svečanosti govori o tome da je zadovoljan radom Kulturnog centra "Kralj Fahd" i da će saradnja sa institucijama u BiH biti podignuta na još veći stupanj. Od početka krize na ovim prostorima Saudijska Arabija je među prvima čvrsto stala uz narode Bosne i Hercegovine, koje smatramo prijateljskim. Od 1992. do 1996. pružali smo jaku logističku i političku potporu BiH i njenim narodima. Poslije rata je uslijedila rekonstrukcija i obnova, popravljali smo puteve, stambene i vjerske objekte. Sada se brinemo o čovjeku i o njegovom razvoju. Kraljevina Saudijska Arabija je postavila Centar u nadležnost ministarstva visokog obrazovanja. Ovo ministarstvo je veoma važna institucija za svaku državu. Od mene je zahtijevano da pređem iz kulturne misije u Washingtonu ovdje u Sarajevo, da vodim Centar i da od njega napravimo Centar koji će biti naučni, obrazovni, akademski koji će povezivati naroda Saudijske Arabije i BiH u obostranu korist. Trenutno se, prvenstveno, fokusiramo na akademske, edukativne i obrazovne usluge. Biću iskren, u jednom periodu Centar je pružao usluge koje su više naginjale vjeri, a sada obavlja naučnu, obrazovnu i kulturnu misiju. Danas jednako tretira sve pripadnike različitih vjera i naroda u BiH, muškarce i žene, djecu i starije, manje i više obrazovane. Želim da ovaj centar bude svjetski i da se možemo nositi i sa britanskim, američkim, njemačkim centrima i možda biti i bolji.



Dijalog civilizacija

• Kako namjeravate ostvariti ovu viziju?



- Vlada Saudijske Arabije posvećuje dijalogu civilizacija posebnu pažnju, te je pozivana njemu na najvišim svojim upravnim nivoima, pod direktnim pokroviteljstvom čuvara Dva harema, a Kulturni centar "Kralj Fahd" u Sarajevu i Centar "Kralja Abdulaha" za dijalog civilizacija u Beču su samo živi primjeri toga. Ta pažnja se odražava i posebnim tretmanom Centra od njegove ekselencije predsjednika Upravnog odbora Kulturnog centra "Kralj Fahd" i ministra visokog obrazovanja Kraljevine Saudijske Arabije. Njegovanje ovakvih centara proizlazi od vjere u to da je civilizacijski napredak u historiji čovječanstva u osnovi baziran na međudjelovanju, uticaju i razmjeni između civilizacija, kao i izgradnji interkulturalnih mostova među zajednicama. Prije dva-tri mjeseca imali smo prvi put u historiji posjetu svih rektora univerziteta u BiH kolegama u Saudijskoj Arabiji.



• Vaša zemlja mnogo ulaže u kulturnu i obrazovnu saradnju sa BiH, međutim, izostaju značajnije investicije u privredu. Arapski svijet danas, na primjer, više investira u Srbiji nego u BiH. Zašto je to tako?



- Nije baš moja specijalnost takva da mogu dati odgovor na ovo pitanje, niti sam ovlašten da govorim o arapskom svijetu. Ipak, mogu reći da je u BiH najveći investitor iz Saudijske Arabije. Taj investitor nastoji stimulisati i druge da dođu i ulažu. Investicije nemaju veze sa politikom. Ekonomija je zaseban segment. Ona ovisi o mnogim faktorima koji obuhvataju i vladajući sistem u državi. Moguće je da ekonomski sistem ovdje ne stimuliše dovoljno investitore, jer oni idu tamo gdje im je isplativo i gdje će imati profit. Ako ne osjete da imaju interesa, normalno je da neće doći. Za dolazak kapitala potrebna su fleksibilnost, sigurnost i profit. Ako se ta tri faktora zadovolje, sigurno je da će doći. Mislim da sigurnost postoji. Treba nam fleksibilnosti. Recimo, u nekim zemljama je firmu moguće registrovati u roku od 24 sata, a u BiH to traje od jednog do tri mjeseca. U Saudijskoj Arabiji trebate spremiti sedam dokumenata i krajem radnog vremena imate registrovanu firmu. U pojedinim državama se i e-mailom sve može obaviti. Ovakva fleksibilnost je potrebna i u BiH. Neke države vam automatski daju državljanstvo ako donesete kapital. A ovdje ako donesete kapital, pitaju vas odakle vam, šta ćete raditi i slične stvari.

 


• Kolika su do sada bila ulaganja iz Saudijske Arabije u BiH?      



- Visoki saudijski komitet, koji je bio naš prethodnik, od početka rata u BiH dao je pomoć od 400 miliona eura. Oko 25 miliona dolara Saudijska Arabija je dala za izgradnju zeničke zaobilaznice. Finansiraće i izgradnju kampusa Univerziteta u Sarajevu, a dat je i povoljan kredit Kliničkom centru u Sarajevu.

 

 

Strateški plan

• Više od 7.000 korisnika edukativnih usluga u Centru dobilo je prošle godine certifikate. U kojim oblastima se izvodi nastava, ko je pohađa, ko su predavači?



- Cilj kurseva je razvoj potencijala kod građana da se dalje educiraju kako bi učestvovali u rješavanju problema nezaposlenosti. Krajem 2012. uradili smo studiju o realnim potrebama edukacije u bh. društvu. Vidjeli smo četiri oblasti u kojima je potrebno djelovati. Prva je menadžment i administracija, educiranje mladih kako bi mogli efikasno voditi posao. Druga je engleski jezik, treća informatika, a četvrta oblast arapski jezik za koji se pokazala velika potreba u školama. Usvojili smo strateški plan za 2014 - 2019. kojim su predviđene sedmice književnosti, nauke i sporta, obilježavanje Nacionalnog dana Saudijske Arabije, a u okviru periodičnih programa prevođenje i izdavaštvo, naučna i kulturna saradnja, kulturne i umjetničke izložbe, tribine i radionice, podrška arapskom jeziku, edukacija i obuke.    



Nastojimo da izaberemo kvalifikovan kadar. Da budem direktan, iako ne volim centralizaciju i da sve ovisi o meni, odabir kadrova mora ići direktno preko mene. Nema tu nikakve veze ili preporuke koja može uticati na prijem, nego je sve pod mojom kontrolom. Od 40 osoba koje se prijave na konkurs, izaberemo samo jednu ili dvije koje mogu predavati na kursevima.         



Korisnici su iz svih kategorija društva. Imamo dva uslova za prijem - polaznici moraju biti stariji od 18 godina i redovno dolaziti na nastavu. Posebni programi su namijenjeni djeci i oni imaju svoje grupe, međutim, ne želimo na ozbiljnijim kursevima miješati djecu s odraslim. Prilikom upisa spol nije bitan, kao ni položaj u društvu, da li je zaposlen, nisu bitni ni nacionalna ili vjerska pripadnost. Svi koji dolaze nisu osjetili diskriminaciju, a nastavu zajedno pohađaju muškarci i žene. Isti kodeks odijevanja koji vlada na Univerzitetu u Sarajevu se primjenjuje i kod nas. To su privatne stvari, samo ta odjeća treba da bude prihvaćena u ovdašnjem društvu.

 

• Sredinom decembra u Centru je obilježen Međunarodni dan arapskog jezika. Obilazeći učionice, vidjeli smo mnogo više onih koji ovdje uče engleski nego arapski jezik. Koliki je, zapravo, interes za učenje arapskog jezika u BiH?



- Imamo dvije realnosti vezane za učenje arapskog jezika. Realno, postoji interes za učenje arapskog jezika. Taj interes je obostran. On dolazi od pojedinaca u društvu za različite svrhe koje mogu biti ekonomski interes ili kao volja da se nauči jedan strani jezik ili za vjerske ciljeve. Imamo i interes institucija. Dolaze nam zahtjevi iz škola u Bihaću, Zenici, Sarajevu, Mostaru i Doboju za učenje arapskog jezika. Druga realnost je da ne postoje knjige za učenje arapskog jezika koje odgovaraju običajima u BiH. Zato radimo na tome da objavimo udžbenik arapskog, prilagođen atmosferi u BiH, koji poštuje lokalne raznolikosti i da ne bude usmjeren samo prema Bošnjacima nego prema svim narodima u BiH. Kada bismo procentualno podijelili interes, 70 posto zauzima engleski u odnosu na 30 posto arapskog.

 

 

Američko iskustvo

• Vi ste u Bosnu i Hercegovinu došli iz Washingtona, gdje ste bili pomoćnik atašea za kulturu u Ambasadi Saudijske Arabije. Kakva su Vaša američka iskustva?



- Ogromna je razlika između dvije atmosfere. U SAD-u je oko 100.000 studenata iz Saudijske Arabije o kojima se brinemo. Tamo je malo programa koji su usmjereni ka Amerikancima. Ovdje su svi programi okrenuti ka bh. društvu.

 

 


• Koliki je kapacitet Centra i koliko ljudi godišnje završi kurseve?



- Kada sam došao pretprošle godine, godišnje je kurseve završavalo oko 3.000 polaznika, dok je 2013. kapacitet uduplan na 7.692. Ne želim da slika o Centru bude da on pruža samo edukaciju. Važni su i prevodi i štampa. Mi smo uspjeli da uslužimo 70 visokointelektualnih osoba, koje su, po meni, ravnopravne sa 7.000 običnih ljudi. Organizujemo i druge projekte naučne i obrazovne saradnje dvije zemlje, kulturne aktivnosti poput izložbi, tribine, konferencije... Na tribini "Ujedinjeni u različitostima" u maju prošle godine, na kojoj je akademik Ljubomir Berberović držao predavanje, bili su i predstavnici Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve. Bili su tu, dakle, zajedno i Bošnjaci i Srbi i Hrvati. Saudijska Arabija želi pomoći BiH preko Kulturnog centra da se ljudi jedni drugim približavaju bez obzira na vjeru. Mi radimo na tome da se razlike smanje.

 


2.000 knjiga na poklon

- Centar će uskoro pokloniti 2.000 knjiga Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Riječ je o saradnji koja se odvija između naučno-obrazovnih institucija. Riječ je o 300 naslova. Tu su različite knjige iz vjere, jezika, historije, itd, veli dr. AdDamigh.



Srbin najbolji u arapskom jeziku

- Dobili smo nedavno najuspješnijeg polaznika kurseva arapskog jezika. Ta osoba nije Bošnjak, nego Srbin koji je bio zainteresovan za učenje i uspio je postići najbolji rezultat. Svake godine 15 najuspješnijih polaznika dobije nagrade. Od tih 15 prošlogodišnjih, šest je bilo nemuslimana. Mi ne radimo nikada statistike koliko je bilo nemuslimana. Za nas su svi Bosanci i Hercegovci, ali to sam primijetio kada sam vidio spisak dobitnika da imaju i imena koja nisu muslimanska, kaže dr. AdDamigh.


Akademska i diplomatska karijera

Prof. dr. Khalid AdDamigh je viši savjetnik u Ministarstvu visokog obrazovanja Kraljevine Saudijske Arabije (KSA) i nastavnik na Univerzitetu "Kralj Saud" u Rijadu. Od 2012. je ataše za kulturu u Ambasadi KSA u BiH i generalni direktor Kulturnog centra "Kralj Fahd". Prije dolaska u BiH bio je savjetnik za međunarodnu saradnju u Ministarstvu visokog obrazovanja KSA i angažovan u Ambasadi Kraljevine Saudijske Arabije u Washingtonu.


Podučavao je nekoliko univerzitetskih predmeta, a to su predmeti na postdiplomskom studiju (Testiranje jezika, Metode istraživanja, Praktična pedagogija, Engleski jezik, Evaluacija nivoa znanja engleskog jezika). Napisao je i objavio osam knjiga iz oblasti testiranja i učenja stranih jezika. Njegovi naučni radovi su objavljeni u publikacijama svjetski poznatih univerziteta kao što su: Univerzitet u Damasku (Sirija), Univerzitet u Aleksandriji (Egipat), Američki Univerzitet u gradu Shajrah (UAE) kao i u mnogim akademskim publikacijama na univerzitetima u Kraljevini Saudijskoj Arabiji.

NAPOMENA: Komentari odrazavaju stavove njihovih autora, a ne nuzno i stavove internet portala banovici.net. Molimo korisnike da se suzdrze od vrijedjanja, psovanja i vulgarnog izrazavanja. Banovici.net zadrzava pravo da obrise komentar bez najave i objasnjenja.

Get Adobe Flash player

PIK.ba - Svijet Kupoprodaje